Svi znamo, da kada od nekoga kupite proizvode i usluge, da u pravilu ako je vaš prodavatelj u sustavu poreza na dodanu vrijednost, on će vam na cijenu proizvoda i usluga iskazati PDV, te da će vam sukladno zakonu, ako nije račun za gotovinski promet iz naplatnog uređaja, izdati račun koji uobičajeno zovemo R-1 odnosno R-2. Kada vas prodavatelj pita da li želite R-1 (R-2 – obrtnik), u biti vas pita da li želite račun s PDV-om koji možete sebi odbiti pretporez u svom mjesečnom obračunu PDV-a. Svi poduzetnici, ulagači, automatski kažu dajte mi ga ne razmišljajući, da li ispunjavaju uvjete da sebi odbiju pretporez, ali isto tako ne znajući da li i prodavatelj ima pravo izdati takav račun, jednostavno to je uobičajena procedura u kupoprodaji proizvoda i usluga. Pa gdje su tu zamke za ulagača ili poduzetnika ?

a) Početak poslovanja – ulaganja u djelatnost

Krenimo ispočetka, vi ste odlučili ulagati u neku proizvodnju ili uslugu odnosno obavljati poduzetničku djelatnost, odlučili ste osnovati društvo, obrt, ili kupiti društvo koje je mirovalo, poduzeli ste sve pravne radnje da postanete vlasnik društva, možda postali i direktor društva, i krenuli ste u poduzetničku djelatnost. Glava vam je puna ideja, tehničkih pitanja, problema sa administracijom, dozvolama,, odabirom kvalitetnih ljudi, kupujete već prve proizvode i usluge (imovinu), itd., i sigurno ne mislite na porez na dodanu vrijednost, reći ćete, pa što imam o tome razmišljati za to imam ili ću imati knjigovođu koji će mi to riješiti, ako nešto treba riješiti, riješiti ću nakon što društvo postavim «na noge». Eto prve pogreške, naime da bi ste mogli sebi priznati pretporez u svom obračunu PDV-a, odnosno da povratite sredstva za ono što ste platili PDV svome prodavatelju, te mogli umanjiti poreznu osnovicu ili vratiti plaćeni porez, morate biti prijavljeni u registar poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost kod Porezne uprave. Naime, propisom je utvrđeno da poduzetnik s prvim svojim aktivnostima postaje obvezan se upisati se u registar obveznika PDV-a. Pod pojmom prve aktivnosti se podrazumijevaju i npr. pripremne radnje, prva nabave robe, nabave imovine i sl. U praksi to znači da trebate se prvo prijaviti u sustav PDV-a, a onda nabavljati robu i usluge. Nažalost, na to vas na početku vaše poduzetničke djelatnosti nitko ne upozori. Zato prije prve kupnje na teret društva obavezno popunite i podnesite Poreznoj upravi poseban P-PDV obrazac. Izuzetak su oni poduzetnici koji smatraju da neće ostvariti promet veći od 85.000 kn ili imaju takve proizvode i usluge koji su oslobođene bez pravo na odbitak pretporeza. Međutim, ako se niste prijavili u registar poreznih obveznika PDV-a jer ste smatrali da ćete imati promet manji od 85.000 kn, a ipak vam se dogodi da ste prešli navedeni iznos, dužni ste se prijaviti do 15. siječnja tekuće godine, inače ste u prekršaju.

Sada kada ste to učinili, osjetiti će te prvu prednost takvog postupanja, naime, vi ste u intenzivnoj kupnji proizvoda i usluga, odnosno imovine za pokretanje posla, vaš knjigovođa će vam počet javljati da imate veliki pretporez, te da vaši mjesečni obračuni PDV-a ne iskazuju obvezu za uplatu PDV-a nego da imate pravo tražiti povrat novčanih sredstava temeljem obračuna PDV-a. Naravno to je logična posljedica toga što vi još nemate izlazne račune za svoje proizvode i usluge gdje je obračunat PDV koji su vam platili kupci, ali zato imate veliki broj ulaznih računa sa plaćenim PDV-om svojim prodavateljima. Svi poduzetnici nekako instinktivno kažu neka se pričeka još koji mjesečni obračun PDV-a, kako bi se prebili mjesečni obračuni sa budućom obvezom PDV-a u budućim mjesecima ili da se vidi situacija oko veličine pretporeza. Vrlo rijetko, poduzetnici odluče da odmah podnesu nalog za povrat PDV-a, razlog je uglavnom što knjigovođe upozore da u slučaju povrata Porezna uprava će provjeravati obračun, a time i knjige URA i IRA, te ulazne i izlazne račune, što poduzetniku naravno baš i nije drago, pa kaže neka to pričeka. Porezna uprava je inače obvezna izvršiti nalog odnosno vratiti u roku od 30 dana od dana predaje prijave i naloga.

Povrat PDV-a se počinje skupljati iz mjeseca u mjesec, dajete izjavu da će se predujam koristiti za buduće obveze i tako par mjeseci, najčešće traje do konačnog obračuna PDV-a koji se predaje 28. veljače slijedeće godine. U međuvremenu ste vi kao poduzetnik već prilično istrošili u samom ulaganju u poduzetničku djelatnost, počinje nedostajati novčanih sredstava za redovnu djelatnost. Svi se u pravilu sjete da dulje vrijeme kreditiraju državu sa predujmom PDV-a i da im ta novčana sredstva mogla odlično doći za daljnje razvijanje poduzetničke djelatnosti. Odlučite se da zbog stalnog i kontinuiranog povećanja predujma da napokon zatražite povrat novčanih sredstava od države. Međutim, povrat nije više kao prvi mjesec par tisuća kuna, nego je zahtjev za povrat već desetak ili stotinjak tisuća kuna, ako ste veći ulagač povrat vam se može narasti i do milijun kuna, međutim odlučili ste za povrat jer vas pritišće financijska situacija i prešlo je vašu psihološku granicu do koje ste bili spremni kreditirati državu, dajete nalog za povrat.

Nalog za povrat PDV-a zaprima vaša referentica Porezne uprave, obavezno će sama referentica ili djelatnik ispostave Porezne uprave obaviti nadzor nad vašim poslovnim knjigama, odnosno kontrolu po ulaznim i izlaznim računima. Međutim, ako procjeni da je u pitanju veliki iznos povrata i složenosti provjere vaših poslovnih knjiga, zahtjev će uputiti Odjelu za nadzor. U pravilu što je veći iznos povrata poreza i veće odgovornosti koju snosi referentica ili ispostava, veća je vjerojatnost da će uputiti Odjelu za nadzor, pogotovo ako posumnja na nepravilnosti u obračunu PDV-a.

Kada znate ovu malu «tajnu», vaša strategija za zahtjevom povrata bi trebala biti drugačija, prvi mjesec kada vam se pojavi povrat poreza po osnovi mjesečnog obračuna, odmah podnesite nalog za povrat PDV-a.

Postigli ste da već na prvom obračunu će te vidjeti da li vaš knjigovođa ispravno radi obračune, iznos će biti mali i neće zahtijevati posebni nadzor zbog manjeg povrata, a poslovne knjige će vam biti pregledane na malom uzorku od nekoliko ulaznih i izlaznih računa, ako se i potkrala pogreška u obračunu, biti ćete upozoreni i neće te sistemski raditi dalje takvu pogrešku u duljem razdoblju, niti će se akumulirati kroz netočni obračun PDV-a. Morate uzeti u obzir i pozitivan novčani tijek, jer porezna uprava uistinu vraća novčana sredstva nakon provjere poslovnih knjiga. Nadalje, ispostavu Porezne uprave će te naučiti na vašu redovitost naloga za povrat poreza, pa će sve daljnje kontrole poslovnih knjiga biti lakše i jednostavnije. I na kraju vi ćete biti sigurni da tu nema problema, da imate dobru suradnju sa ispostavom Porezne uprave i da u nizu drugih glavobolja u poslovanju barem je PDV uredan.

b) Nakon ulaska u sustav PDV-a

Prijavili ste se u sustav PDV-a, vjerujete da sve što ste kupili sa PDV-om većim se dijelom priznaje kao pretporez u vašem društvu i ne vidite tu nikakve probleme. Knjigovođa će vas eventualno upozoriti samo da će povećati poreznu osnovicu PDV-a za vašu vlastitu potrošnju na teret društva u cjelokupnom iznosu, 70% od iznosa za reprezentaciju i 30% troška u svezi korištenja vozila društva za osobne potrebe (bez obzira da li je vozilo u vlasništvu ili najmu društva) i to je to. Nekako vam se čini da tu nema problema, da je sustav jednostavan i da sustav automatski djeluje, međutim to nije točno. Porezna uprava vrlo često sa pravom, a nekad ne, osporava poduzetniku pretporez, te mu time povećava poreznu osnovicu i utvrđuje novu poreznu obvezu za određeno razdoblje, te na kraju utvrđuje prekršaj za poreznog obveznika. Pa gdje je problem ?

Naime, da bi ste ostvarili pravo korištenja pretporeza morate ispuniti niz kumulativnih uvjeta. Ako pogriješite samo i na jednom uvjetu, vama Porezna uprava neće priznati pretporez, čak ako uistinu i niste mogli znati da niste ispunili uvjete za priznavanje pretporeza.

Četiri su osnovna uvjeta:

- da je račun ispravan, odnosno da ima sve elemente iz Zakona o PDV-u,

- da su dobra ili usluge primljene od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost,

- da nije vrsta dobra ili usluge za koje nije zakonom isključeno pravo pretporeza i

- da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe.

Idemo sada opisati uobičajene pogreške iz prakse. Obratite pažnju na račune malih društava i obrtnika, jer u pravilu samo kod njih dolazi do propusta u izdanim računima. Izgled računa sa svim bitnim elementima smo već kroz ove godine primjene PDV-a naučili, ali obratite pažnju da li je na računu upisan datum isporuke roba i obavljenih usluga, što se vrlo često zna zaboraviti a zakonski je obvezujuće, te da li je upisan uobičajeni naziv trgovačke robe ili usluge a ne opće riječi kao npr. «razna roba, razne usluga, jelo, piće, prijevoz, financijske usluge, ili sl.». Srećom kako se PDV u Hrvatskoj godinama primjenjuje, praktički na računima se više ne propuštaju bitni elementi, pa je tu i najmanji rizik.

Dokazivanje da su dobra ili usluge primljene, na prvi pogled je vrlo lagano dokazivati, međutim nije tako, posebno kod usluga. Naime usluga je sama po sebi neopipljiva, te postoji niz usluga za koje nema ni traga da su obavljene (npr. telefonsko posredništvo, niz intelektualnih usluga i sl.), a u nekim slučajevima kada se Poreznoj upravi i podnese dokaz da su upravo te usluge obavljene, dokaze odbacuju sa obrazloženjem da ničim ne ukazuju da je upravo taj vaš dobavljač obavio tu uslugu. Ovdje morate biti oprezni kod usluga i obavezno prikupljati svu korespondenciju koja je nastala u svezi te usluge, dopise, e-mail-ove, pomoćnu dokumentaciju i sl., koji ukazuju da su se ispunili uvjeti da je usluga isporučena odnosno od vaše strane zaprimljena. Za sve usluge koje su bile neopipljive, kao npr. usmene usluge posredništva ili sl., neka vam dobavljač isporuku usluge potvrdi u pisanom obliku dopisom ili e-mail-om, sa kratkim obrazloženjem obavljene usluge. Kod dobara je puno lakše, u pravilu je dovoljno da imate primopredaji dokument (otpremnicu, izdatnicu, skladišnicu ili sl.) koji ukazuje da ste tu robu primili. Zapamtite, Poreznoj upravi, što je potvrđeno i stavom Upravnog suda, nije dovoljan dokaz račun i eventualno sklopljeni Ugovor, nego i sva pomoćna dokumentacija koja ukazuje da je usluga obavljena.

Kada primimo račun sa iskazanim PDV-om, nekako automatski vjerujemo da je taj naš dobavljač u sustavu PDV-a, i da nemamo što provjeravati. Međutim, nemojte se iznenaditi kada doznate da je negdje Porezna uprava osporila pretporez jer dobavljač nije bio u sustavu PDV-a, a taj isti dobavljač je izdao potpuno ispravni račun sa iskazanim PDV-om. Osobno smatram to kaznenim djelom (sastavljanje neistinitog dokumenta), za koje bez obzira što niste znali da vas je dobavljač prevario, nažalost vi odgovarate. Naime, Porezna uprava neće ulaziti zašto ste primili takav račun, zašto bi ste trebali ispravan račun uopće provjeravati i zašto niste imali sumnje u svoga dobavljača. Strogo gledano zakonski, vi sebi niste mogli priznati pretporez, a dobavljač je bez obzira što nije u sustavu PDV-a morao uplatiti obračunati PDV po računu u državni proračun. Država je u apsolutnom dobitku, jer će naplati od vas povećanjem porezne osnovice ne priznavanjem pretporeza, drugi put od dobavljača jer će odmah otići u nadzor i njemu će isto naložiti uplatu poreza, (i to po svim računima koje je izdao sa PDV-om), te na kraju ima dvije prekršajne prijave odnosno kazne. Praksa je pokazala da takvu pogrešku rade izuzetno mala društva, gdje nema zaposlenih ili je jedan zaposleni, društva koja se koriste povremeno za neke financijske ili intelektualne usluge, pa budite na oprezu sa takvim društvima. Nažalost, za sada ne postoji javna baza podataka društava koja su u sustavu PDV-a, nego do tog podatka možete doći preko vaše ispostave Porezne uprave, odnosno referentice koja vas vodi.

Nadalje, zbog nepoznavanja propisa zna se dogoditi da vaš dobavljač pogreškom obračuna PDV na isporučena dobra i usluge, jer su: a) oslobođene plaćanja PDV-a, b) isporučene u inozemstvu koje bi bile oslobođene od poreza da su obavljene u tuzemstvu, c) bez naknade, koje bi bile oslobođene od poreza. Popis isporučenih dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a nalaze se u čl. 11. Zakona o PDV-u. Čim dobijete račun za isporučena dobra ili usluge koje su na popisu oslobođenih od PDV-a račun vratite odmah. Pogreška bi koštala vas i dobavljača, jer vi ne biste mogli odbiti pretporez, a on bi trebao (nepotrebno) uplatiti PDV u državni proračun.

I na kraju je dokazivanje da ste primljena dobra i isporučene usluge koristili u poduzetničke svrhe. Nakon što ste dokazali da je isporuka obavljena, morati ćete automatski dokazivati da je i za poduzetničke svrhe, nekada je to vrlo jednostavno, a nekada vrlo komplicirano, pogotovo kada je u pitanju dobra i usluge koja su nabavljena za neku sporednu ili privremenu djelatnost. Osnovna spona da se ono što ste nabavili može povezati sa prijavljenom djelatnosti u sudskom registru Trgovačkog suda. Ako se isporuka može povezati sa vašom prijavljenom djelatnosti, te ako možete dokazati da iz te djelatnosti imate i prihode, vrlo vjerojatno nećete imati problema sa Poreznom upravom. Problem je ako to što ste nabavili ne može povezati sa vašom djelatnosti, niti sa vašim povremenim poslovima, posebno ako ukazuje na vašu osobnu potrošnju. Npr. neće vam se priznati pretporez za jahtu ako u djelatnosti nemate najam čartera, a Porezna uprava ide i korak dalje, ne da će insistirati samo na upisu djelatnosti u trgovački registar, nego će ocjenjivati i stvarnu namjeru obavljanja djelatnosti, pa će tražiti i dokaze da li ste objavili najam jahte i da li ste ostvarili kroz neko vrijeme prihode od te jahte, ako ostane u uvjerenju da je sve to privid, nadzor neće priznati pretporez, a vi ćete upravnom postupku morati dokazivati suprotno. Slična je situacija i sa drugom velikom vrijednom imovinom npr. stanom ako u njemu nije poslovni prostor. Ako znate sve propisane činjenice o pretporezu, onda se sigurno nećete zalijetati nabavljati veću vrijednost imovine za osobne potrebe i u svom društvu tu imovinu uključiti u pretporez.

Prema tome s pretporezom oprezno.