Dobro nam je poznato da se štediti može ne samo u novcu. Tu postoje mnogi drugi 'mediji' u koje možemo plasirati našu štednju. Naravno, povrat na svaku od tih imovina je različit. On ovisi o samoj prirodi te imovine (njenoj formi te vrstama rizika koji nosi), ali i o tržišnim uvjetima. Taj povrat može biti u obliku kamata koje nam se plaćaju te u rastu vrijednosti te imovina koju smo kupili.
Cilj ovog članka je razmotriti u kojim tržišnim uvjetima je bolje ulagati u koju imovinu.
Tržišni uvjeti o kojima će biti govora su recesija (stanje opadanja ekonomske aktivnosti) i ekspanzija (stanje porasta ekonomske aktivnosti) , te uvjeti visoke i niske inflacije (inflacija je rast razine cijena, tj. slabljenje kupovne moći jedne novčane jedinice).
Imovina koju ćemo razmatrati su: dugoročne državne obveznice, trezorski zapisi, zlato, dijamanti, stambene nekretnine, komercijonalne nekretnine, blue chip dionice te dionice manjih tvrtki.

Dugoročne državne obveznice

Riječ je o dugoročnom dužničkom vrijednosnom papiru koji nosi kamatnu stopu. Izdaje ih država. Vi date novac i za taj novac dobijete odgovarajući broj obveznica koje nose kamatnu stopu. Kamatna (nominalna) stopa je veća nego u bankama, ali u pravilu nije iznad 6% (za komercionalne obveznice bude i veća). Obveznice imaju rok dospjeća – rok nakon kojeg je izdavatelj obveznice (dužnik) dužan vratiti nazad nominalnu vrijednost svih obveznica te vrste. Obveznice se mogu uzeti prilikom njihovog izdavanja (rijeđe), te kupiti postojeće na burzi.
Stvarni prinos nije jednak nominalnoj kamatnoj stopi. On ovisi o tržišnoj kamatnoj stopi. Ako kamatna stope porastu od trenutka izdavanja obveznice, na tržištu će s pojaviti nove obveznice koje nose veću nominalnu kamatnu stopu. Pošto su te nove traženije to će sniziti cijenu postojećim obveznicama (koje nose manju nominalnu kamatnu stopu). Ako je nominalna cijena obveznice npr. 1000 kn i nosi nominalnu godišnju kam. stopu 6% (dakle, 60 kn godišnje), a vi je kupite po tržišnoj cijeni od 960 kn, izdavatelj vam je i dalje dužan plaćati 60 kn godišnje., a Vama je to prinos od 6.25% (60/960). Međutim, ako ste tu obveznicu kupili u samom početku po 1000 kn i želite je prodati prije dospjeća, morat će te je prodati po nižoj cijeni (960 kn). Ako primjerice tržišne kamatne stope padnu, to će uzrokovati veću potražnju za postojećim (starim) obveznicama i rast njihove tržišna cijene. Neka je tržišna cijena sada 1040 kn i vi je kupite, i dalje će te dobivati godišnju kamatu od 60 kn što je sada prinos od 5.76% (60/1040). Međutim, ako ste te obveznice kupili u početku po 1000 kn i želite ih prodati – možete ih prodati po 1040 kn – što je 4% veća cijena (to je vaša extra uz do tada dobivene kamate).
Sad razmortimo situaciju recesije i ekspanzije. Recesija ujedno implicira i rast kamatnih stopa, što postojeće (stare) obveznice čini dobrom investicijom. Dakle, u recesiji se definitivno ispalti ulagati u obveznice. S druge stane, ekspanzija implicira i pad kamatnih stopa što diže cijene postojećim obveznicama. Tada je također dobro investirati u obveznice, međutim prinosi koji se mogu ostvariti su manji nego u recesiji, a i tada su za ulaganje aktualnije dionice.
Visoka inflacija 'pojede' zaradu od kamata, pa zato u uvjetima visoke inflacije ne treba ulagati u obveznice. Niska inflacija pogoduje ulaganju u obveznice.

Zlato

Zlato je najbolja investicija u uvjetima visoke inflacija. Pri tome se misli na zlato u obliku i formi kojom se njime trguje na stranim robnim burzama.

Dijamanti

Dijamanti su također dobra investicija u uvjetima visoke inflacije (ali ne kao zlato) i u uvjetima ekspanzije (tada je veća potreba za luksuzom).

Stambene nekretnine

Stambene nekretnine daju stabilne stope rasta vrijednosti u sve 4 situacije. Te stope rasta vrijednosti tih nekretnina su ipak malo veće u uvjetima ekspanzije (tada je veća potražnja za tim nekretninama što diže cijanu kvadrata), te u uvjetima visoke inflacije (tada su nekretnine siguran konzervator vrijednosti te je veća potražnja za njima).

Komercijalne nekretnine

Komercijonalne nekretnine su lokali, poslovni prostori, skladišta...
Ulaganje u ovaj oblik nekretnina daje u prosjeku veće prinose od ulaganja u stambene nekretnine. Taj prinos je mnogo veći u ekspanziji nego u recesiji (veća potražnja zbog koje brže rastu cijene), te u uvjetima visoke inflacije.

Dionice manjih i srednjih poduzeća

Takve dionice su u pravilu dobra investicija u svim uvjetima. Međutim, najveći prinosi će se ostvariti u uvjetima ekspanzije te u uvjetima niske inflacije.

Blue – chip dionice

Riječ je o dionicama tvrtki koje su lideri u svojoj grani poslovanja, koje isplaćuju dividende te koje ostvaruju stabilne stope rasta.
Također je riječ o dobroj investiciji u svim uvjetima, ali i ova investicija daje najbolje prinose u uvjetima recesije (jer su to čvrste i stabilne tvrtke pa im vrijednost ne opada dramatični i kontinuirano raste), te u uvjetima niske inflacije.

Sve u svemu, u šta je od ovoga najbolje investirati?

Na temelju prosječnih prinosa koje ove imovine ostvaruju u gore opisanim situacijama , redosljed bi bio sljedeći (od najboljeg prema najlošijem):
· Dionice manjih i srednjih poduzeća
· Blue –chip dionice
· Komercijalne nekretnine
· Zlato
· Dijamanti
· Obveznice
· Stambene nekretnine