Postoje 2 faktora koje treba uzeti u obzir kad je riječ o procjeni investicijskih fondova:
1. Povijesnu preformancu fonda mjerenu postotnim prinosom kojim je rasla
imovina fonda
2. Rizik kojem se pridodaje i vrlo malo pažnje donekle i zato što ga je teško mjeriti

Kako tumačiti prinose fonda

Najnormalnije je da se gledaju prinosi na godišnjoj razini. Međutim, prilikom odabira fonda mora se držati i onog upozorenja što su svi fondovi napisali – ''Prošli prinosi ne moraju nužno biti pokazatelj budućih prinosa''. Također, odabir fonda ne treba temeljiti na reklamama, jer u njima svaki fond prikazuje razdoblje u kojem je bio najbolji i u što povoljnijem svjetlu.

Što je još bitno?

Bitni su još naravno naknade fonda (ulazna, izlazna) te upravljačke naknade. Što je veći njihov postotni iznos to je manji eventualni prinos fonda za investitora tog investicijskog fonda.

Koji prinos je dobar prinos?

Kod nas je ''fond industrija'' još relativno u nastajanju pa se još nisu iskristalizirala jasna očekivanja što se tiče investicijskih fondova. Međutim, u razvijenim zapadnim ekonomijama jesu i tamo se smatra da obveznički fondovi trebaju dati bar 1-2% veći prinos od novčanih depozita (novac oročen u banci), dionički fondovi trebaju dati bar 4-5% veći prinos od novčanih depozita, a fondovi koji ulažu u nekretnine bi trebali dat prinos iznad novčanog depozita i ispod prinosa dioničkih fondova. Ali tamo je to primjenjivo samo na dugi rok.
Da bi rekli koji prinos je dobar prinos moramo ga usporediti s prinosom ostalih fondova sličnog rizika. Tako primjerice neki dionički fond koji je u godini ostvario prinos od 10% može biti odličan fond, a dionički fonda koji je u drugoj godini dao 20 % može biti ispodprosječan fond.- ako je prinos ostalih fondova bio manji od 10% u toj godini, a veći od 20% u drugoj godini. Kod nas nažalost još nema indeks koji pokazuje prosječni prinos investicijskih fondova (nešto kao što je vani FTSE 100 ).
U financijskoj literaturi takav jedan indeks služi i za izračunavanje jednog korisnog pokazatelja preformance fonda – alfe – koji je postotna razlika između preformance investicijskog fonda i prosječnog prinosa svih investicijskih fondova sličnog tipa. Ako je fond ostvario prinos bolji od prosjeka ima pozitivan alfa. U suprotnom, alfa mu je negativan.

A šta s rizikom?

Ključno mjerilo rizika je volatilnost (varijabilnost prinosa). Ona se obično mjeri standardnom devijacijom čiji veći broj obično znači veću volatilnost.

Postoji li pokazatelj koji kombinira rizik i prinos?

Da, ima ih čak nekoliko i svi s temelje na alfi.
· Sharpe ratio: alfa podjeljen sa standardnom devijacijom (tog fonda)
· Treynor measure: alfa podjeljen s betom (mjerom volatilnosti ukupnog tržišta)
· Information ratio: alfa podjeljen s standardnom devijacijom (prosjeka prinosa investicijskih fondova)

U svim slučajevima, veći broj je bolji.

Struktura portfelja

Mnogi iskusni investitori prilikom odabira fonda prouče i njgovu investicijsku strukturu. Ako fond kombinira investicije koje imaju malo poveznica kažemo da uspješno diferencira svoj portfelj. S tim postupkom se postiž manja volatilnost prinosa fonda i to bez da se posebno smanji stopa prinosa fonda. Međutim, ni to nije garancija da vrijednost fonda neće padati, jer kad cijelo tržište pada (kad vlada pesimizam na njemu) padat će i vrijednost fonda.